preskoči na sadržaj

Osnovna škola "Vitomir Širola-Pajo" Nedešćina

Login
Kalendar
« Studeni 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
Prikazani događaji

TERMINKO aplikacija za naručivanje školska medicina
TERMINKO
UGASIMO NASILJE
UGASIMO NASILJE
GOOGLE UČIONICA

 

E-DNEVNIK

    

I - nastava

IDEMO U SREDNJU

Upisi.hr - Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u srednje škole

 

VIRTUALNA KNJIŽNICA

Za ponavljanje gradiva

Portal za učenike

/

e-Škola

Edukativne igrice
Dobre igre
Carnet

CARNET logo

Portal za škole

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Integrirana terenska nastava - Obilježavanje Labinske republike (100. obljetnica)
Autor: Erna Okanović Višković, 19. 3. 2021.

U utorak, 16. ožujka 2021. učenici od 5. – 8. razreda matične škole u pratnji predmetnih nastavnika realizirali su aktivnosti u sklopu integrirane terenske nastave kojom se obilježila 100. obljetnica Labinske republike. Koordinatorice svih aktivnosti bile su Marčela Rajković Crevar, učiteljica povijesti i Erna Okanović Višković, pedagoginja škole, a realizaciju zadanih ishoda po predmetima odradili su predmetni učitelji: Suzana Cvijić Jeremić, učiteljica hrvatskog jezika; Marčela Rajković Crevar, učiteljica povijesti i talijanskog jezika; Tina Peteani Jurić, učiteljica matematike; Vedrana Barić, učiteljica engleskog jezika; Marino Matošić, učitelj glazbene kulture i Elvis Vickić, učitelj geografije.

Cilj nastave bio je usmjeren na otkrivanje lokalne zavičajne baštine, uočavanje specifičnosti lokalne baštine aktivnim i istraživačkim učenjem prema zadanim ishodima iz nastavnih predmeta, razvijanje svijesti o potrebi očuvanja lokalne baštine te realizacija ishoda iz međupredmetnih tema.


Učenici su zajedno sa svojim učiteljima pješačili od škole do Krvove place na Vinežu, gdje se realizirala većina ishoda planirana integriranom terenskom nastavu. Vođeni lajtmotivom, učenici su prezentirali povijesne činjenice o samom događaju, povijesnim ličnostima, rudarima i rudarenju, kazivana su svjedočanstva, recitirani stihovi…

Na Krvovoj placi mogla se je čuti legenada o pronalasku ugljena koju je kazivala Antonia, David je iznio činjenice o Krvovoj placi nekad i danas. Mario, Mateja, Lorenzo, Antonia, Ana, Ian, Maris,  Josip, Lana i Sara kazivali su stihove na labinjonskoj cakavici – redale su se nizom recitacije „Revolucijon“, „Kovarske litaniji“, „Kovarska kći“, „Kovari“, „Moj otac“. Prikupljena svjedočanstva svojih djedova, nonića i jednog oca  - nekadašnjih rudara – prezentirali su Doni, Alen, Lamija, Ani i učiteljica Erna.

O Ivanu Pipanu govorila je Alina, a učenici 5. razreda svoje su uratke prezentirali i na engleskom jeziku u obliku sastava na temu  ”A day in the life of a miner“ i ”Miner Mark“. Jonas i Ian recitirali su na talijanskom jeziku „Dalle miniere“ i „Presente e avvenire“. Leonardo, Viktor i Emilio izveli su igrokaz „Od pijuke do kompjutera“. Ovim lirsko-književnim sadržajem obilježeni su i Dani hrvatskog jezika.

Carla, Nina, Adel, Eduardo i Erik rješavali su i prezentirali problemski zadatak izračunavanja dnevne, tjedne, mjesečne i godišnje količine iskopanog ugljena iz rudnika Labinštine 1921. godine. Nakon svega prezentiranog svi učenici su otpjevali pjesmu „Kovari“ (A. Šćulac).

Nakon Krvove place uslijedilo je orijentacijsko kretanje po terenu u Parku skulptura Dubrova. Učenici su u određenom vremenu trebali, uz pomoć kompasa i dobivenih uputa, pronaći 4 skrivena markera na području Parka. Drugi dio zadatka realizirat će na nastavi izradom skice kretanja u mjerilu 1:3000 čime će orijentacijski zadatak biti u potpunosti realiziran. Nakon uspješno obavljenog zadataka, svi sudionici nastavili su pješačenje do škole.

Ovakav način izvođenja nastave usmjeren je na aktivno i istraživačko učenje uz što veću angažiranost samih učenika u nastavnom procesu, te integriranjem različitih nastavnih predmeta povezivanjem i realizacijom  ishoda. Učenici i učitelji propješačili su 13 km i na taj način apostrofirali nekadašnji težak život rudara koji su na posao išli pješice.

 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju