preskoči na sadržaj

Osnovna škola "Vitomir Širola-Pajo" Nedešćina

Počeci školstva

Uoči Prvog svjetskog rata na području današnje općine Sveta Nedelja postojale su talijanske škole u Nedešćini i Šumberu. Prva škola u Velim Goljima je na talijanskom jeziku, otvorena 1925. godine za učenike iz Malih Golji, Faraguni, Blaškovići, Cera.

Za Austrije u selu se održavao "kurs" na materinjem jeziku gdje je u privatnoj kući podučavala jedna učiteljica. Za Austrije otvorena je hrvatska škola 1909. godine uz talijansku, iako je odluka o otvaranju hrvatske paralelke postojala još od 1897.

Šumber hrvatsku školu dobiva već 1875. godine, a 1913. godine narodnu su školu pohađala 164 đaka. Učitelj je bio Matko Diminić, a nastava se odvijala u Kaštelu odnosno "Storen gradu" ili Farošu. Matko Diminić napušta Istru 1920. godine, a nastava se jedno vrijeme održava u kući Šotetovih u Šćedinu.

Potpadanjem Istre pod Italiju, 1920. godine, zatvaraju se sve škole na hrvatskom jeziku, a umjesto njih otvaraju se u selima škole i vrtići na talijanskom jeziku koji su obuhvatili svu školsku populaciju i u kojima se govori isključivo talijanski. Osnovne škole polovicom 20-ih godina 20. st. na području općine organizirane su u trajanju od pet godina.

Velike promjene u školstvu dogodile su se krajem Drugog svjetskog rata i sjedinjenjem Istre s Hrvatskom. Po prvi put, nakon nestanka Austro-Ugarske na području Labinštine otvaraju se ponovo škole na hrvatskom jeziku. U svrhu što uspješnije organizacije i normalnog odvijanja nastave, već polovicom 1944. godine u gotovo svim selima Labinštine otvarali su se tečajevi hrvatskog jezika i improvizirane pučke škole s narodnim učiteljima kao predavačima sa završenim tečajevima za rad s djecom, budući da se stanovništvo služi isključivo domaćim dijalektom, a ne tadašnjim službenim hrvatskosrpskim jezikom. Dodatne teškoće u nastavi predstavljale su razlike u generacijama među učenicima od kojih je dio nastavljao prekinuto školovanje. Osnovne škole organizirane su kao četverogodišnje.

Na području općine Sveta Nedelja djeluje jedna osnovna škola: OŠ "Vitomir Širola-Pajo" koja djeluje kao matična škola u Nedešćini i područna osmorazredna škola u Svetom Martinu.




Šk.god. 1945/46 iz školskih spomenica

Radovići 1945./46.

Autor: Klara Švraka, 14. 5. 2015. 13:56

Na ovoj školi je započela obuka postavljanjem učiteljice Perković Marije dekretom N.O. za Istru.

Prije nego je tu postavljena učiteljica Perković Marija,djeca su polazila školu u Fućki,daleko polovicu sela Radovići.

Djeca su oduševljenjem dočekala novu učiteljicu i zadovoljni su bili što će u školi učiti materinski jezik. Početak škole bio naročito težak. Djece je bilo 54 i školskih učila nije bilo a školskog namještaja vrlo malo.Djeca su sjedila po troje u istoj klupi,dok se nije narodna vlast pobrinula i povećala broj klupa.

Disciplina je bila vrlo slaba,jer su djeca bila bez obučavanja i školskog odgoja.Poboljšavanje discipline se postiglo preko roditeljskih satanaka i pionirskih organizacija. Seljaci su u selu davali pomoć učiteljici dok se nijepostiglo pravi red.

U toku šk.godine djeca su boloval od zarazne bolesti ospica,te djeca nisu pohađala 15 dana školu.

Učiteljica Perković Marija u ovom selu vršila je popis pučanstva od 22.I. -25. 1946 god. i tada je obuka bila prekinuta. Popis se je vršio za doček međunarodne komisije za razrgraničenje Julijske Krajine i Trsta F.N.R.J.Kao i cijeli narod tako i djeca su dočekal mađunarodnu komisiju,da im i oni pokažu da su sinovi svojega naroda i da žele živjeti u F.N.R.J. Djeca su zastavama,transparentima u ruci čekala komisiju dana 17.III.1946.god. Pod vodstvom učiteljice Perković Marije išla su djeca uz cestu koja vodi iz Pazina u Opatij, koja je trebala prolaziti međunarodna komisija.u momentu prolaženja međunarodne komisije cijeli narod je klicao Titu i Jugoslaviji i druge parole kojim se mogli dokazati da žele živjeti samo u Titovoj Jugoslaviji.Dana 18.3.1946.god. došla je komisija u Labin. Tamo su isto djeca iz Radovići išli na manifestaciju.

U Labinu se vidjelo mnoštvo naroda u narodnim nošnjama i narodnim instrumentima. Plesali su narodne plesove a naročito "balun". U selu Radovići nalazi se narodnih nošnja i narodnih instrumenata. Pleše se narodne plesove, ali vrlo se ističe narodni ples "balun". 

Pioniri su tokom ove školke godine izdali 2 pionirske priredbe, koje su uspjele materijalno i moralno. Sav narod je gledao svoje mlade pionire sa oduševljenjem i radošću,kako na pozornici glume i čisto govore hrvatskim jezikom. Zadovoljni su bili svi roditelji i drugi što se njihovi mladi naraštaj odgaja u duhu materinjeg jezika,kojega nam je htio šovinistički režim porobiti.

Pioniri pomoću učiteljice osnovali su pionirsku knjižnicu sa 14 knjiga. Učiteljica je držala i općeobrazovni tečaj, ali ovaj nije uspio zbog nemarnog pohođenja.

(nije poznat autor,tekst nije potpisan,pretpostavka da je pisala učiteljica Perković Marija. Tekst je prepisan iz spomenice onako kako je i napisan bez ispravljanja grešaka. op.ravn.)

[više]

Letajac 1945./46.

Autor: Klara Švraka, 14. 5. 2015. 13:55

Nakon oslobođenja ljudi su e vratili svojim kućama i život u selu počeo je biti sve normalniji.Ljudi su se ponovo zaposlili u rudniku,a također oi omladina.Brzim tempom radilo se na obnovi svega onoga što je tekom borbe uništeno.

Djeca su počela pohađati školu u Raši,a djeca iz gornjeg Topida (Zartinja) u Sv.Bartolu. Uz put su djeca donosila svojim kućama kruh iz Raše.

26.I.1946. otvorila se škola u Letajcima,da djeca ne prave svaki dan toliki put. Na školu je bila postavljena kao prva učiteljica nakon borbe i oslobođenja Mesarov Doroteja stručna učiteljica,koja već do rtada radila s nekima od te djece u Raši.

Škoal je ostala neirnuta u istoj zgradi,gdje je i prije bila. To je jedna omanja sobica u kojoj se nalazi oko 12 manjih klupa,1 stol,1 ormar. Od učila jedan metar i Pitagorina tabela. Nađeno je nešto talijanskih,ta su spaljene odmah.Tokom rada nastavnica je sama pribavila kartu Istre i Jugoslavije.U razredu postavila razne slike i parole i otpočela s radom zidnih novina.

Učiteljica je najprije učinila popis djece.Djeca iz Raše i neka iz Barbići prešla su automatski u ovu školu i sakupilo se 37 obveznika.Na školi se vodio i pripremni razred u koji je poazilo 15-ero djece god 1940 rođeni kao neobveznici.

Školski centar satojao se iz sela Letajac,Topid(Knapići) i Barbići.Djeca iz Barbići na početku godine polazila su školu u Kunju,a tada prešla u Letajac,jer je ovdje udaljenost bila mnogo manja.

Sama nastavnica imala je vrlo velikih poteškoća radi prehrane i stanovanja.U školi se nalazila jedna mala sobica za stanovanje,ali bez namještajai peći.U cijelom selu Letajac nije se našla soba već je 2 mjeseca učiteljica stanovala u Topidu kod jedne privatne porodice i hodala. tri puta dnevno u Letajac.Kasnije je putem školskog akziva dopremljeno najnužnije pokućstvo iz Raše,a posteljinu je nastavnica dopremila od kuće.Jelo je pripremala sama do konca šk.godine i kuhala u Topidu,gdje se našla peć i ljudi koji su za vrijeme podneva bili kod kuće.Hranu si je doopremala sam, a nešto primala na suplimentu.

Obuka se vršila poludnevno i to od 8-12 sati III. i IV.razred s pripremnim,a od 2-5 I. i II.razred. U početku mjesec dana radio je I: i II.razred zajedno s pripremnim od 8 - 12 sati,a III. i IV. od 2 - 5 a tada bi dolazili bolji đaci I.razredai II.razred,te nastavili zajeničkim radom do 6. Taj sat bile su probe za priredbe,pjevanje itd. Pripremni razred mnogo je sprečavao rad I. i II.razreda i lakša kombinacija bila III. i IV.razredom koji je uglavnom svladao isti nastavni plan. Zadnjih mjesec dana radio je III. i IV.razred s pripremnim od 7 - 10 a od 10 - 11 bez pripremnog. Od 11 -2 radio je I. i II razred. Poslije podne dolazili su đaci II.,III. i IV.razreda na zajedničke vježbe koje su se pripremale za pionirski slet za proslavu 29.VI.1946. kojim je završila šk.godina.

Rad s djecom u školi bio je prilično težak u početku,dok kasnije svladavale su se kojekakve poteškoće nevjerojatnom brzinom.Veliki plus u samom radu bio silan interes djece i volja za znanjem.Najveća poteškoća bio je jezik i pomanjkanje učila i drugih sredstava. Djeca su imala preteške udžbenike,koji su bili pisni onako na brzinu još za vrijeme posljednje borbe."Istarska početnica" za prvi a za drugi "Zrno znanja".Nastavnica je sama nastojala svojom metodom da pri obradi pojedine metodske jedinice budu djeci što bliže i neosvrćući se gotovo na udžbenike.Kasnije je bilo već mnogo lakše.Počeo je izlaziti "Istarski pionir" koji toliko zainteresirao djecu i djeca su mjesto udžbenika upotrebljavala za čitanje,prepričavanje i učenje raznih pjesmica samo taj "Istarski pionir". Sama nastavnica pribavila je sebi potrene knjige iz Jugoslavije za svoje potrebe i pomagala u smom radu.

1.II.1946. nastupilo je prvomajsko takmočenje u kojem su sudjelovale i škole.Škole su otpočele nešto kanije svoje takmičenje,ali su zato produljile rok do 16.V.1946. Tokom tog takmičenja a ujedno početkom rada na ovoj školi stvorena je pionirska organizacija.Izabran je bio odbor. Članovi iz svakog razreda.Pionirska org.rukovodila sa takmičenjem.Održalo se kroz 3 mjeseca oko 10 radnih zajednica,te radne zajednice održavale su se svakog utorka.Rad se sastojao u usmenim novinama,zidnim novinama,pjevanjem,probama za priredbe.itd.Iznašali su se rezultati rada preko sedmice.Iznašali su se nedostaci i nevaljanost i sve druge dobro i loše,stim da se sve negativnosti u samom radu i kod djece odstrane.Na posljednjoj radnoj sjednici proglašeni su udarnicima Griparić Antun IV.r,Knapić Libero III.r,Griparić Nelda III.r,Griparić Aldo I.r,Griparić Erkulina II.r.

Djeca su do konca godine vrlo dobro napredovala.Iako su sa sistematskim radom počela vrlo kasno,nakon pola godine prešla su veći dio nastvne građe i vrlo dobro su svladali jezičnu poteškoću.Tokom jedne godine dala su djeca tri svoje pionirske priredbe i to 29.IV. u Letajcima,11.V. u Raši i 23.V. u Labinu. Svota novca i to brutto iznašala je oko 12.000 lira. Od novaca opskrbljivala su se djeca tekama,"Istarskim pionirom",za konac godine kupile su se odličnim đacima nagradne knjige,a ostatak se predao aktivu za bjeljenje škole,a ako što ostabne kupit će se i pionirima lopta.

Proslavom 29.VI.1946.završena je šk.godina.Proslava se održala u samom kotaru Labinu. Program je bio sljedeći: do podne konferencija nastavnika i svih školskih aktivista.Poslije podne pionirski i omladinski slet,na koje su sudjelovali i pioniri ove škole uz djecu Labina,Vineža,Raše,Sv.Bartula i talijanske djece. Na večer dala se priredba sa pomanutim pionirima. Svaka od ovih škola istupala je sa jednom od najboljih točaka svoga programa.

30.VI.1946.završila je konačno godina davanjem svjedodžbama svim razredima na jednom većem sastanku koji je bio obuhvaćen s djecom,roditeljima i omladinom.Odmah na početku stvoren je bio školski aktiv koji se sastojao od 5 članova:Pretsjednik Tenčić Josip,tajnik Mesarov Doroteja,blagajnik Knapić Antun,odbornica Juričić Milka i Kokot Milka. Školski aktiv bio je prilično dobar,ali još nije ipak potpuno shvatio i provodio svoju zadaću.

Školski podvornik bila je dotična gazdarica zgrade ove škole koju je finanacirao kotar.Sve druge potrpštine nabavljala je sama škola od novca dobivenog od pomenutih priredaba.Mjesni N.O. pobrinuo se jedino za drva koja su bila potrebna prvih dva mjeseca. Peć je bila školska i dovoljno je grijala.

Vanškolski rad

Tokom takmičenja nastavnica je organizirala analfabetski tečaj i imala 34 analfabeta u Topidu i 46 analfabeta u Letajcima i 40 analfabeta u Barbićima odazvalo se na tečaj svega 5 analfabeta.Tečaj se nakon 2 mjeseca prekinuo radi poljskih radova. Otvoren je bio omladinski obrazovni tečaj u koji se upisalo 30 omladinaca i nakon 3 mjeseca završilo ga je 15 omladinaca. Otvoren je bio "Dom kulture" u kući familije N.Knapića,međutim radi vlastitih potreba prostorija te familje,Dom se morao prenesti u kuću Marija Miletića. Rad u njemu nije još aktiviziran,već je koncem godine izabrna pomoćno odbor koji se ima brinuti da rad otpočne čim prije i da zidne novine otpočnu čim prije. U selu se na raznim skupovima i masovnim sastancima održalo oko 3-4 predavanja iz nar.sveučilišta. Na dan titovog rođendana održana je uz predavanja i mala akademija. Posljednje vrijeme osnovala se diletantska grupa "Doma kulture" kojom rukovodi nastavnica. Omladina ne radi onoliko koliko se zazahtjeva od nje,jer je skoro sav dio vremena kojim raspolaže uposlena u Raši. Nastavnica škoa surađivala je također s A.F.Ž-em iz Raše,te bila zborovođa pjevačke grupe koja je istupila zajedno s malim diletantskim programom u Raši i Labinu u narodnim nošnjama.

Tokom godine bio je doček savezničke delegacje gdje su se vršile velike pripreme.Kuće su bile sve ispiane parolama,izvješenej slike i vjenci kako bi se dokazala što veća volja i prava o pripojenju Istre Jugoskaviji našem velikom vođi drugu Titu.Delegacija je stigla u Pazin,odakle je načinila par skokova u svoje interesne zone,Labin,Rašu itd. Njezini boravak bio je vrlo kratak i letimičan. Drugi važniji dan tokom godine bio je 1.maj.Dan radničkog veselja i slave. Takog dana iznašali su se Podlabinu izvještaji rada nakon prvomajskog takmičenja u rudniku. Narod je toj proslavi i manifestaciji prisustvovao u velikom broju iz cijelog kotara. Do izražaja  došao je ovdje naročito naš narodni folklor kojega fašistima nije uspjelo uništiti. taj dan usjekao se duboko našem narodu u svjest,prvi puta slaveći radnički dan.

Prije zavrđšetka šk.godine 1945./46 kotarska referentica Raša Lena inspićivala  je rad ove škole i nastavnika i bila je prilično zadovoljna.

Nastupili su šk.praznici a novom idućom godinom nadamo se daće ova knjiga bilježiti veće uspjehe novogodišnjeg rada.

        S.F   S.N.

Letajci,dne,3.VII.1946.  

Upravitelj škole: D.Mesarov (pečat škole:Osnovna škola Letajci)

 

[više]

Marići 1945./46.

Autor: Klara Švraka, 14. 5. 2015. 11:54

Bila su 4 razreda sa 2 odjeljenja i jednim nastavnikom. Bila je jedna učionica bez učila i sa dovoljno namještaja.Čistoća u školi dobra. Ogrijeva i svjetla dovoljno.Ne postoji nikakav školski vrt,a ni dvorište,jer se škola nalazi u privatnoj zgradi. Obuka se vršila poludnevno i to II.,III. i iV. razred prije podneod 7-13 sati. I.razred poslije podne od 15-18.sati.Prekida obuke nije bilo.Smetnja u obuci većih nije bilo jedina poteškoća ta što su djeca slabo poznavala hrvatski jezik.Školski život na visini.Održane su sve propisane školske svečanosti sa uspjehom.Održani su izleti sa djecom što su ista činila i prihvaćala sa velikim veseljem.Među djecom je bilo sprovedeno prvomajsko takmičenje sa uspjehom.Postoji dom kulture u kojem je surađivao učitelj.Rad doma kulture zapažen. Postoji i knjižnica u kojoj postoji preko 80 knjiga.

Učitelj je bio u drugarskim odnosima sa roditeljima.Održani su roditeljski satanci na koje su dolazili roditelji vrlo rado a na njima se uz ostalo raspravljalo i o potrebama školske djece.

Redovitih polaznika bilo je 71.Zdravlje među učenicima je srednje. Polazak škole dobar kao i vladanje.Za analfabetski kurs nije se našlo u selu dosta razumijevanja dok je općeobrazovni kurs bio dosta dobro posjećen i svršio sa zadovoljavajućim rezultatima.

U selu postoje ove organizacije:K.P.,SKOJ,J.N.O.F,AFŽi STAU.

Učitelj je surađivao sa svim antifašističkim organizacijama.

Od strane kotarskog NOa prosvjetnog odjela pregledao je školu referent toga odjela Ante Zidarić koji je iznio svoja opažanja a koja se mogu vidjeti u kontrolnoj knjizi.

    Smrt fašizmu-sloboda narodu!

U Marićima,dne 30.lipnja 1946.

(tekst nije potpisan)

[više]

Kunj 1945/46

Autor: Klara Švraka, 14. 5. 2015. 11:20

Uređenje škole:

Škola je smještena u privatnoj kući gdje je prije bila talijanska škola. Škola ima 4 razreda i 2 odjeljenja:

I. odjeljenje - I. i II. razred

II. odjeljenje - III. i IV. razred

Nastavnik je jedan:Vinceković Mira

Sav najvažniji školski namještaj kao: klupe ploče peć stolice ostale su sačuvane i preko borbe, a ostale manje opravke (kao krečenje,popravak vratiju peći) narod je sam uredio, tako da se u listopadu moglo nesmetano prisupiti radu.

Rad Škole:

Redovni upisi dorsle djece za školu, kao i uopće svih obveznika izvršen je 2. listopada 1945. godine a redovnim radom počela je škola 3.listopada. U početku,rad je bio vrlo otežan, a razlog je bio taj što djeca iako su  već prije imala nekoliko mjeseci hravtsku školu, ipak su osjetila veliku promjenu, zapravo nisu se mogla snaći u prelazu iz talijanske škole koja ima je bila uvijek strana, u hrvatsku,gdje su čula svoju hrvatsku dragu riječ. Glavna je dakle poteškoća bila dovoljno ne razumijevanje jezika, tako da je prošlo dulje vrijeme,dok se djeca u školi naučila riječi najpotrebnije da hrvatski izraze svoje misli. Tek kasnije već prema Božiću moglo se pristupiti ozbiljnijem radu u nastavi prema razredima. To je jedan od glavnih razloga,da u ovoj školskoj godini nastavni plan i program nije obrađen,tako kako je to predviđeno. A drugi razlog je taj što škola nema nikakovih pomoćnih sredstava,učila,a nije bilo niti zadovoljavajućih knjiga za pojedine razrede.

Radno vrijeme bilo je za III. i IV. razred prije podne, a za I. i II.razred poslije podne. Izvanrednih prekida tokom školske godine nije bilo,osim božićnih i uskrsnih praznika.

Pohađanje škole tokom cijele školske godine nije bilo na željenoj razini, a anročito je polazak pao u proljeće , a razlog su bili poljski radovi.

Od 49 obveznika(20 muških i 29 ženskih) polaznika je bilo 44 (16 muških i 28 ženskih).Preko roditeljskih sastanaka koji su tokom godine održani,a bilo ih je 7,nastojalo se da se roditeljima naglasi važnost škole,da bi se poboljšao polazak u školu,kao i to,da oniroditelji koji nisu nikada slali svoju djecu,da to svakako učine,međutim ako je to od vremena do vremena makar i nešto pridonijelo poboljšanju,ipak nije bilo onako kako je poželjno.

Učenici imaju svoju pionirsku organizaciju,održavali su sastanke i može se reći je baš preko tih sastanaka postignuta veća disciplina u školi,kao i bolji napredak u samom radu.Naročito se to opazilo u toku prvomajskog takmičenja.Veliki broj učenika takmičio se u sastavljanju dopisa za zidne novine,koje su bile u školi,a izdane su u 7 brojeva.Pioniri su tokom godine priredili 3 priredbe,koje su bile uvijek lijepo posjećene,jer su roditelji sa razumijevanjem pratili njihov rad.

Škola imade knjižnicu koja do sada broji 10 knjiga i 5 časopisa za djecu.

U veljači otvoren je tečaj za nepismene u početku bio je jedan polaznik a kasnije niti jedan,tako,da je rad morao biti prekinut.

15.veljače otpočeo je radom tečaj za hrvatski jezik.Bo je razmjerno velik broj polaznika do mjeseca travnja,a onda je pohađanje bilo sve manje zbog proljetnih radova dok konačno zbog toga moralo prekinuti sa radom,tako da niti jedan tečaj nije završen uspjehom

30 -tim lipnjem malenom zavrenom svečanosti izvršeno je dijeljenje svjedodžbi,a time i završena školska godina 1945./46.

(Muškon Josip)

[više]

Sv.Martin 1945/46.

Autor: Klara Švraka, 14. 5. 2015. 11:11

Škola ima dvije učionice za održavanje nastave.

Na školi rade dva stručna učitelja:

Erb Katica sa I. odjeljenjem

Edo Pavletić sa II. i III. odjeljenjem.

Broj djece iznosi na svršetku školske godine 137.

Obuka se vrši s i. odjeljenjem cjelodnevno, a s II. i III. poludnevno.

Do 4.V. 1946. na školi su bila 2 odjeljenja u kojima je poučavača Erb Katica.Obuka je bila poludnevna.

Zdravstveno stanje djece bilo je dosta dobro. Djeca su bolovala od ospica. Škla je pregledan 31.V. 1946 po učiteljici Raše Magdaleni u zamjeni kotarskog prosvjetnog referenta. Nastavnica Erb zadovoljila je radom s obzirom na veliki broj djece i poteškoće koje je morala snositi sama.

Rad učitelja Ede Pavletića radi prekratkog vrmena rada na školi nije se mogao pregledati.

[više]

Sv.Nedelja 1945./46.

Autor: Klara Švraka, 14. 5. 2015. 10:40

Počela je redovito 1. oktobra 1945. godine. Nekoliko dana prije toga t.j. 29.septembra upućeni su na rad u ovu školu- ponovno hrvatsku - drug Vidović Maksimilijan, stručni učitelj, koji je premješten ovamo iz (nečitljivo op.ravn.) ,kotar Zagreb, rodom iz Pazina i drugarica Cvečić Ida, stručna učiteljica, početnica rodom iz Šušnjevice.

1.oktobra je izvršen upis đaka u hrvatsku školu, koju je narod sam zatražio. Narod je sa velikim oduševljenjem i veseljem primio odluku o ponovnom otvaranju hrvatske osnovne škole i dolazak spomenutih nastavnika. Već su bile i pripremljene prostorije u kojima će se održavati obuka. To je bila zgrada bivšeg "asila" kako ga narod ovdje naziva, jer su tu djeca dobivala šk.predodgoj,ali uvijek u talijanskom jeziku i u kojoj su se zgradi kasnije već od malih nogu morala naša djeca odgajati u talijanskom fašističkom duhu. Upis djece vršio se u toj zgradi,pa su roditelji,prilikom dolaska sa svojom djecom na upis izražavala svoje zadovoljstvo, da će se njihova djeca opet moći odgajati u svom materinjskom jeziku, a sa gnušanjem i negodovanjem su se sjećala na svoj odgoj u fašističkoj Italiji, koja ih nije uspjela odnaroditi. Iznosili su tom prilikom razne sličice iz svog vlastitog školovanja pod talijanskim fašizmom. Ove su godine u 1. razred upisana i starija djeca, koja se za vrijeme rata nisu mogla školovati. Djeca su došla u školu dosta zapuštena i zanemarena sa raznim porocima i manama i nedisciplinirana, kao posljedica ratnih godina i jer nisu kroz nekoliko godina imala školu. Tokom godine disciplina je postala odlična,mane nekojih dječaka (pušenje) je nestalo - barem na javnom mjestu. Na početku šk.godine je kod djece vladla opća bolest svraba, koja se bolest istom tokom godine izliječila za skoro 100%.

Kasnije u proljeće su se pojavile ospice bez posljedica. Od važnijih događaja tokom šk.godine treba spomenuti da su se dne 25. XI.1945. g. održali po čitavoj Istri prvi slobodni izbori za narod.vlast, u kojima je narod ipak konačno mogao izraziti svoju pravu volju. Ovogodišnji božićni praznici trajali su od 22. XII do 3.I. 1946.g.

Na dne 21.,22. i 23. januara je vršen popis stanovništva po Jadranskom institutu u Sušaku. Početkm veljače škola je preseljena u vilu Furlani. Otvorene su 2 učionice sa 3 odjeljenja. Prvo odjeljenje čini I. razred, drugo odjeljenje je II. razred a treće odjeljenje je III. i IV. razred. OPbuka je trajala redovito i nije prekidana kroz čitavu godinu. Rad je bio otežan, jer škola nije imala nikakovih nastavnih sredstava, a djeca su oskudjevala na pisaćem materijalu. Pomoći škola nije dobila od nikoga.

Tokom šk.god. održavani su kraći izleti zimi i ljeti. Nekoliko se svečanosti i proslava održalo u školi za djecu. Roditeljski sastanci su se održavali redovito.Tu su se održavali razni problemi kao polasu škole i dr.

Polazak škole bio je tokom godine dobar a i vladanje učenika se popravilo.

Od tečajeva održavao se općeobrazovni tečaj, koji je bio prekinut, pa opet nastavljen i ponovno prekinut zbog radova u polju.

Odsustvovao je drug Vidović M. od 21.X.-3.XI 1945 zbog privatnih poslova.

Iako je Istra oslobođena od jedinica Jugoslavenske armije, ipak još danas po svršeku rata, nisu definitivno određene granice između Jugoslavije i Italije, nego je Istra podijeljena na okupacionu zonu "A" u koju spada Trst,Slov.Primorje i Pula pod upravom anglo-američkom vojskom; i na okupacionu zonu "B" u koju spada ostala Istra. Bolji naziv naš za tu zonu bio bi "odlobođena" zona, jer se ona nalazi pod upravom Jugoslavenska armije - naše osloboditeljice. Svakako je to bolno pitanje. U svrhu rješavanja tog pitanja bila je u proljeće 16. i 17.III. u Istri međunarodna komisija sastavljena od članova Amerike,Rusije,Francuske i Engleske.Narod ju je ovdje dočekivao s neopisivim veseljem,smatrajući da će kod određivanja granica zauzeti pravedan stav. No ona to, osim članova Ruske delegacije, nije učinila,pa narod Istre nastavlja borbu za konačno priljučenje ovih krajeva do Soče F.N.R.Jugoslaviji.

Vrlo svečano je proslavljen rođendan maršala Tita 25.V. i prvi maj-opći praznik radnog naroda. 

Školska godina završila je dne 30.VI.1946.g sa dječjom prirdbom.

15.IV.1946. g .obavio je službeni pregled škole drug S.Brozović,obl.prosvjetni referent.

Vidjela kot.prosvj.refrent  Raša

Labin,4.VII. 1946.

(autor nije potpisan)

 

[više]

 


OGLASNA PLOČA
 
Kalendar
« Studeni 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
Prikazani događaji

 
Spomen knjiga

 
E-ŠKOLA
Lista linkova je prazna
 
E-UPISI
 
Korisni linkovi


 > MZOS
 > AZOO
 > Net u školi
 > English4u2



 
Edukativne igrice
Lista linkova je prazna
 
Brojač posjeta
Ispis statistike od 28. 6. 2010.

Ukupno: 299120
Ovaj mjesec: 2915
Ovaj tjedan: 675
 
 > O školi  > Povijest školstva u općini Sv.Nedelja
CMS za škole logo
Osnovna škola "Vitomir Širola-Pajo" Nedešćina / Nedešćina 103, HR-52231 Nedešćina / os-vspajo-nedescina.skole.hr / ured@os-vspajo-nedescina.skole.hr
preskoči na navigaciju