2023-01-28 13:44:09

OBILJEŽAVANJE DANA SJEĆANJA NA ŽRTVE HOLOKAUSTA

Učenici 8. razreda naše matične i područne škole ovog su tjedna obilježili na satovima povijesti 27. siječnja Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta - dan kada je 1945. godine Crvena armija oslobodila 7.500 zatvorenika koje su za sobom ostavili nacisti u koncentracijskom logoru Auschwitz u Oświęcimu u Poljskoj.

Učiteljice povijesti Marčela Rajković Crevar i Vedrana Hrelja Zupan upoznale su učenike s pojmovima holokaust, genocid i geto te učenicima pričale o milijunima žrtava tijekom razdoblja holokausta. Gledane su fotografije logoraša koji su u nehumanim uvjetima živjeli u logorima, te autentične fotografije logora Auschwitz.

Učenica matične škole Ani Poldrugovac održala je prezentaciju o Ani Frank, djevojčici koja je postala 

simbolom holokausta.  Učenici 8. razreda sadili su i žute šafrane kao sjećanje na žrtve holokausta, umrlu djecu koja su postala žrtve totalitarnih režima Drugog svjetskog rata. Žuti cvijet predstavlja Davidovu zvijezdu koju su Židovi bili prisiljeni nositi za vrijeme nacističke vlasti.

Učenici područne škole nakon pročitanih svjedočanstava ljudi koji su preživjeli boravak u logoru napisali su svoje dojmove koje vam donosimo u nastavku:

 „Tužno je čuti što su sve ljudi proživljavali u logorima. Ubijana su i djeca koja su imala još cijeli život pred sobom za živjeti, ali i oni koji su preživjeli nisu imali lijepa sjećanja na djetinjstvo.“                                                                                                                                                                      Karla Milevoj     

„To što se tijekom razdoblja holokausta dogodilo u logorima diljem Europe bilo je strašno i nezamislivo. Nitko nije zaslužio mučenje i zlostavljanje. To što se dogodilo ne bi se smjelo više nikada ponoviti.“                                                                                                                                            Lana Rukavina  

„Zbog ovog pročitanog sjećanja osjećam se tužno. Vjerujem da je preživjelima vrlo teško prisjećati se svih strahota koje su preživjeli.“                                                                                                        Thai Miletić  

„Meni je tužno čuti da su ljudi ubijani. Mislim da di svi ljudi trebali imati pravo na život.“                                                                                                                                                                                                                                  Kian Licul

„Ovo sjećanje na mene ostavlja tužan dojam jer se u logorima događalo puno groznih stvari koje je teško i zamisliti. Ovaj tekst dokazuje kako su ljudi spremni i sposobni učiniti puno loših stvari drugim ljudima.“

Dita Blažina 

 „Ovo sjećanje na mene ostavlja tužan dojam. Mislim da je ljudima u logorima bilo jako teško i naporno. Hranu su dobivali u malim količinama, a mjesto spavanja bilo je nehumano. Još je gore bilo to što su neki bez milosti bili ubijeni.“

Nikolina Banišić

„Nije im bilo lako. Nisu jeli redovito, često su umirali i od gladi. Ljudi koji su ubijali Židove nisu imali srca. Ubijali su djecu od 15.god.“                    

                                                                                                                                                                                                                  Sandi Licul                                                                                                                                                                    Holokaust ili hebrejski izraz šoa (sho‘ah: katastrofa, opustošenje), izraz je koji predstavlja sustavno istrebljenje i genocid nad nacionalnim etničkim, rasnim i vjerskim narodom. U Europi je za vrijeme Drugog svjetskog rata ubijeno oko 6 milijuna ljudi židovskog podrijetla i veliki broj ostalih pripadnika manjina.

Satove povijesti zaključili smo s nadom da se ovakvi zločini više nikada i nigdje neće dogoditi.

  


Osnovna škola "Vitomir Širola-Pajo" Nedešćina