Prikaz historijskih okolnosti dao je povjesničar umjetnosti Tullio Vorano, istaknuvši da, premda "republika", koja je potrajala do 8. travnja, kada su je ugušile talijanske redarstvene i vojne snage, zapravo i nikad nije službeno proglašena, bilježi širok odjek u svijetu te mjesto u analima zbog svoje revolucionarnosti, kao svojevrsna preteča kasnijem otvorenom buntu protiv fašizma 1943. godine.

Isprva se, rekao je, radilo o političkoj pobuni, isprovociranoj zlostavljanjem fašista nad sindikalnim vođom Ivanom Giovannijem Pipanom u Pazinu, da bi kasnije prerasla u borbu tisuću rudara, ujedinjenih bez obzira na nacionalnu pripadnost, za bolja radnička prava.

Štrajk se od ostalih onodobnih razlikovao, podcrtao je Vorano, u činjenici da su rudari zaposjeli rudnike i postrojenja, miniravši prilaze oknima i organiziravši proizvodnju za svoj račun uz Crvene straže, utopistički misleći da će moći odlučivati u svojoj sudbini.

(preuzeto iz Glasa Istre)

Nakon službenog dijela,uslijedio je kulturno umjetnički program u kojem su sudjelovali pjesnikinja Malvina mileta,koja je na emotivan način pročitala svoje stihove posvećene palim rudarima te učenici naše škole koji su sve prisutne oduševili svojim programom,otplesavši narodne istarske plesove,čitajući radove već afirmiranih pjesnika koji su opjevali rudare ili vlastite stihove i promišljanja o rudarima.Učenici dramske grupe izveli su skeč povezavši današnje doba i poratno doba. U holu škole postavljena je izložba u spomen na rudare i događaje vezane uz "Labinsku republiku".

Nakon programa,u blagovaoni škole poslužena je prava rudarska marenda.