grupe izradili od kartona i papira diva Regoča, raznobojne šešire za Ivanu Brlić- Mažuranić te ilustrirali pročitane bajke. Naravno, upoznali su lik i djelo te interpretirali na satovima lektire manje poznata djela Ivane Brlić-Mažuranić (npr. basne). Bilo je je tu i portreta, 3D slika i plakata te je održan integrirani nastavni dan vezan uz lektirno djelo „Regoč“. Učenici trećeg razreda pod mentorstvom učiteljice Andree Kiršić su stvorili vlastitu slikovnicu u aplikaciji „Mystorybook“ kao rezultat svih aktivnosti vezanih uz lektiru „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“. Pisali su se zanimljivi sastavci o zamišljenom susretu s Hlapićem. IzraĎivala se scenografija za istoimenu lektiru. Nastava prirode uključivala je istraživački rad o mjestu roĎenja i gradovima u kojima je Ivane Brlić- Mažuranić živjela. Viši razredi pod mentorstvom učiteljice Suzane Cvijić- Jeremić su imali različite zadatke koji su učenici birali prema vlastitim sklonostima. U kreiranju zadataka vodilo se računa o Godišnjem planu i programu nastavnog predmeta Hrvatski jezik i korelaciji sa zadacima iz projekta. U petom razredu su učenici stvarali igrokaz „Šuma Striborova“ koji su na kraju nastavne godine i odglumili s vlastitom kostimografijom i scenografijom. Jedna učenica se predstavila kao vila Kosjenka, izradila je vlastita krila te je ostale učenike podučila letenju. Neki učenici su u grupama izradili zanimljive školske listove i nazvali ih „Šumski list“ i „Bajkoviti list“. Oni su temeljeni na zanimljivostima iz svakodnevnog života, ali su povezani s likovima iz djela Ivane Brlić- Mažuranić. Tako su nastali vicevi o snahi guji, najbolji recepti za kolače koje radi majstorica iz djela „Čudnovate zgode šegrta Hlapića te biranje najljepše djevojke iz bajki. U izboru su bile Kosjenka, Neva Nevičica i Rutvica. Nisu izostale ni sportske stranice: prvakinja u letenju je bila Kosjenka itd. Na prezentaciji cjelokupnog djela jedan učenik je prikazao kako se izraĎuju Hlapićeve cipele, a neki su učenici napravili lutke od kuhače te kostime za pojedine likove. Zanimljiva istraživanja su provodili učenici šestog razreda jer je njihov zadatak bio da pročitaju obavezno lektirno djelo „Priče iz davnine“. Oni su tijekom čitanja lektire istražili što su jeli likovi u lektiri pa je tu bilo lobode, bobica, pogače i sl. Analizirali su neobične likove u djelu, naslikali ih i objasnili te prikazali kakva je moda prevladavala u odijevanju likova. Prema vlasitim željama neki su učenici izraĎivali križaljke i osmosmjerke, a neki stripove na zadanu temu.npr.. „Ribar Palunko i njegova žena“. Tražili su i analizirali mudre izreke, a jedna učenica je naslikala najčešće toponime u djelima I.B.Mažuranić. Pisali su se i neobični sastavci u kojima su likovi iz bajke „zalutali“ u suvremeno doba pa se snalazili kako su znali i umijeli. Nastale su i Ivanine biografije i autobiografije, a učenici su ispunili i anketu o svojim najdražim bajkama i piscima bajki. U karnevalsko vrijeme organizirali smo izbor najljepše maske s temom iz djela I.B.M. Za vrijeme zimskih praznika u Zimskoj praznionici učenici nižih razreda su izraĎivali likove iz djela tehnikom kaširanog papira. Najljepši i najzanimljiviji dio projekta je bio odlazak na terensku nastavu u Ogulin gdje smo u Ivaninoj kući bajke upotpunili doživljaj novim i zanimljivim radionicima. Na kraju nastavne godine cjelokupni projekt je prezentiran učenicma, glumom, prezentacijom i učeničkim predstavljanjem.

Suzana Cvijić- Jeremić, prof.