« Siječanj 2025 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 |
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
UPITNIK ZA UČITELJICE RN - REZULTATI
UPITNIK ZA RODITELJE- REZULTATI
UPITNIK ZA UČENIKE - REZULTATI
UPITNIK ZA UČITELJE PN - REZULTATI
UPITNIK ZA STRUČNU SLUŽBU I RAVNATELJICU - REZULTATI
ŠTO SVE TREBA ZNATI O ŠKOLSKOJ KNJIŽNICI
Kako se postaje član školske knjižnice?
Svaki je učenik OŠ „Vitomir Širola – Pajo“ ujedno i član školske knjižnice.
Ne plaća se upisnina i ne treba pristanak roditelja.
Što to znači posuditi knjigu?
Izabrati knjigu, doći do knjižničarke s knjigom da na kartončić učenika evidentira datum posudbe i broj knjige, vratiti knjigu najkasnije za tri tjedna neoštećenu (kako bi i ostali članovi mogli pročitati tu knjigu).
Tko s knjigom ode ne zaduživši se, knjigu nije posudio već ukrao.
Odjednom se može posuditi najviše tri knjige, a posuđivati se knjige mogu tijekom cijele godine.
Za vrijeme ljetnih praznika knjige se ne posuđuju.
Što će se dogoditi ako učenik izgubi ili ošteti knjigu?
Umjesto izgubljene knjige treba kupiti novu, o čemu se treba dogovoriti s knjižničarkom. Učenik koji je jako oštetio knjigu, takvu će knjigu moći zadržati, a umjesto oštećene kupiti novu. Postoji mogućnost da učenik izgubljenu knjigu nadoknadi s nekom iz svoje knjižnice.
Zašto se ne mogu posuditi sve knjige iz čitaonice?
U čitaonici se nalaze rječnici, leksikoni, atlasi i drugi različiti priručnici koji se ne čitaju od stranice do stranice, već samo određeni dijelovi. To je tzv. REFERENTNA ZBIRKA. Takvih knjiga knjižnica obično ima samo jedan primjerak i redovito su jako skupe. Budući da se njima može služiti u knjižnici, nema potrebe odnositi ih kući.
UNESCOV-ov MANIFEST ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE
Tekst Manifesta za školske knjižnice odobrilo je Međuvladino vijeće GIP-a (General Information Programme) u prosincu 1998. godine. Ratificirala ga je Opća konferencija UNESCO-a u prosincu 1999. godine.
Školska knjižnica pruža obavijesti i spoznaje bitne za uspješno uključivanje u suvremeno društvo koje se temelji na znanju i informaciji. Školska knjižnica opskrbljuje učenike vještinama za učenje kroz cijeli život, razvija njihovu maštu i osposobljava ih za život odgovornih graađna.
ZADACA ŠKOLSKE KNJIŽNICE
Školska knjižnica daje potporu učenju, nudi knjige i izvore koji omogućavaju svim članovima škole da razvijaju kritiko mišljenje, te da postanu stvarni korisnici obavijesti u svim oblicima i medijima. Školska knjižnica povezuje se s drugim knjižnicama i obavijesnim mrežama, poštujući načela UNESCOvog Manifesta za narodne knjižnice. Knjižnično osoblje potiče upotrebu knjiga i drugih informacijskih izvora od umjetničkih do dokumentarnih, od tiskanih do elektroničkih, u knjižnici ili izvan nje. Ovi izvori obogaćuju i dopunjuju knjige, nastavnu gradu i metodologije.
Dokazano je da suradnja knjižničara i učitelja utječe na postizanje više razine pismenosti, ciktanja, učenja, rješavanja problema i svladavanja informacijskih i komunikacijskih vještina učenika. Usluge školske knjižnice moraju biti pružene svim članovima škole, bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik, profesionalni i društveni položaj. Posebne usluge i grada moraju biti osigurani za one koji nisu u mogućnosti koristiti redovite knjižnice usluge i gradu.
Pristup knjižničnim uslugama i zbirkama mora se temeljiti na Općoj deklaraciji UN-a o pravima čovjeka i ne smije biti izložen bilo kakvom obliku ideološke, političke ili vjerske cenzure niti trgovačkim pritiscima.
FINANCIRANJE, PRAVNI PROPISI I MREŽE
Školska knjižnica je bitna za svaku dugoročniju strategiju razvoja pismenosti, obrazovanja, pružanja informacija, gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja. Odgovornost je za školsku knjižnicu na lokalnim, regionalnim i nacionalnim vlastima, te za nju moraju biti iznuđeni posebni pravni propisi i razvojni planovi. Školske knjižnice moraju imati stalno i odgovarajuće financiranje za obrazovanje osoblja, nabavu grade i novih tehnologija, a njihove usluge moraju biti besplatne.
Školska knjižnica surađuje s lokalnim, regionalnim i knjižnicama na nacionalnoj razini i dio je njihove mreže.
Kada školska knjižnica dijeli sredstva i izvore s drugim vrstama knjižnica kao, na primjer, s narodnom knjižnicom, jedinstveni ciljevi školske knjižnice moraju biti priznati i potvrđeni.
CILJEVI ŠKOLSKE KNJIŽNICE
Školska knjižnica je sastavni dio obrazovnog procesa. Srž njezina djelovanja čine sljedeći ciljevi bitni za razvijanje pismenosti, poučavanja, učenja i kulture, koji su ujedno i temeljne službe školske knjižnice:
Školska knjižnica ispunjava te ciljeve tako što razvija politiku i službe, odabire i prikuplja izvore, osigurava fizički i intelektualni pristup odgovarajućim izvorima informacija, osigurava podučavanje i zapošljava stručno osoblje.
OSOBLJE
Školski knjižničar je član stručnog osoblja odgovoran za planiranje i vođenje školske knjižnice, a pomaže mu prikladno osoblje gdje je i koliko je to moguće, radeći zajedno s članovima školske zajednice i povezujući se s narodnim i drugim knjižnicama.
Uloga školskog knjižničara razlikuje se prema materijalnim mogućnostima, nastavnom planu i programu škole, unutar nacionalnog pravnog i financijskog okvira. Unutar tog specifičnog konteksta, postoje opća područja znanja koja su prijeko potrebna za razvitak učinkovitih usluga školske knjižnice: izvori, poučavanje, upravljanje informacijama i knjižnicom.
RAD I UPRAVLJANJE
Za osiguravanje učinkovitog i odgovornog rada: