Osnovna škola "Vitomir Širola-Pajo" Nedešćina

U Pokrajinskom arhivu Koper, u četvrtak, 10. veljače 2011., predstavljena je knjiga „Cesarsko-kraljevo možko učiteljišće v Kopru 1875-1909, slovenski oddelek“, zbornik članaka o Carsko-kraljevskoj muškoj učiteljskoj školi u Kopri povodom stogodišnjice prestanka rada. Urednice izdanja su Mirjana Kontestabile Rovis i Jasna Čebron.

Pri toj su se školi obrazovali mladići na materinjem jeziku, hrvatskom, slovenskom i talijanskom te su i većinu predmeta slušali na svom materinjem jeziku a dolazili su iz svih krajeva tadašnjeg Austrijskog Primorja, od Bovca sve do Krka i Ptuja.Većina diplomanata postali su nosioci kulturnog i gospodarskog razvoja.

Petnaest članaka u zborniku predstavlja monografski pregled djelao  nekolicini profesora i učenika te škole, uglavnom iz slovenskog odjela.

Nešto zahtjevniji tekstovi poklapaju se s poviješću istarskog školstva ili govore o posebnim strukovnim područjima etnlogije  (Kostial), jezikoslovlja (Kleinmayr, Kostial), literature (Nazor,Ribičič) i fizike (Belušić).

Jedan od petnaest članaka u knjizi je i autorski rad učenika OŠ „Vitomir Širola-Pajo“ Nedešćina Luke Pavlinovića i Andree Jakovljević te njihove mentorice profesorice Dijane Muškardin “Josip Belušić i velocimetar“ koji je na županijskom natjecanju iz povijesti 2010. osvojio 2. mjesto, a za čije pisanje su koristili građu Pokrajinskog arhiva u Kopru budući da se Josip Belušić školovao u gimnaziji u Kopru a kasnije radio  i kao učitelj matematike, fizike i tehničkog na Carsko-kraljevo mužkom učiteljišču u Kopru.

Da podsjetimo, Josip Belušić, rodom iz Županići, kraj Sv. Martina, izumio je velocimetar, preteču današnjeg tahografa, taksimetra i brzinomjera, a predstavio ga je  1889. na Svjetskoj izložbi u Parizu gdje je njegov izum postigao zapažen uspjeh.

Godine 1890. njegov se izum pojavio i u Američkom uredu za patente pod brojem 442849. Original njegovog patenta čuva se u Državnom arhivu u Beču a kopija patenta nalazi se  u Muzeju policije u Zagrebu.

Nažalost, Josipu Belušiću nestaje svaki trag nakon 1900. godine te nije bilo moguće utvrditi  ni gdje i kada je umro te daljnju sudbinu njegova patenta.Pretpostavka je da je zbog siromaštva prodao prava na patent.

Na predstavljanu knjige bili su svi autori koji su sudjelovali u pisanju članaka, među kojima i hrvatski i istarski književnik Milan Rakovac.

Luka i Andrea predstavljaju svoj rad o Josipu Belušiću

     Luka i ALukaLuLukaLukaL              

Lu